Procenat gojaznih ljudi u svetu je poslednjih 30 godina porastao 2.5 puta i 2014.-e godine je premašio 20% svetske populacije među odraslim osobama (starijim od 18 godina). Ovo su zvanični podaci Svetske zdrastvene organizacije. Reč je, dakle, o pandemiji koja je zahvatila dobar deo svetske populacije, a naviše je izražena u zemljama Severne Amerike, gotovo svim zemljema Evrope, Južne Amerike. Zahvatila je i manji deo Azijskog kontinenta, pre sve ga Bliski istok i teritoriju Ruske Federecije, ali i Severnu Afriku i Australiju.
Gojaznost je hronična bolest koja se ispoljava prekomernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem telesne težine.
Osobe se smatraju gojaznima kada njihov indeks telesne mase (engl. Body Mass Index, BMI) prekorači 30 kg/m². BMI je mera koja se dobija kada se telesna masa osobe u kilogramima podeli kvadratom visine te osobe u metrima.
Na vrhu liste zemalja sa najviše gojaznih nalaze se male ostrvske zemlje u Pacifiku: Kukova Ostrva sa 53.2% gojaznih ljudi u ukupnoj populaciji. Zatim slede i druge ostrvske zemlje: Američka Samua (52.8%), Francuska Polinezija (52%) itd. Na 14.-om mestu je Katar (39.39%), zatim slede i druge zemlje Bliskog istoka. Šesnaesto mesto pripada Kuvajtu (37.8%), 17.-o Ujedinjenim Arapskim Emiratima (34.4%), 18.-o Saudijskoj Arabiji (34.3%).
Na devetnaestom mestu neslavne liste nalaze se SAD, gde je svaki treći odrasli stanovnik gojazan. Tačnije 34.2% ljudi je sa ovim problemom.
Na dnu liste se nalaze zemlje istočne i jugoistočne Azije. Tako je na 194.-om mestu Japan (3.3%), 195.-om Bangladeš (3.3), 197.-om Kambodža (2.9%), 198.-om Severna Koreja (2.9%), 199.-om Vijetnam (2.5%). Najmanji procenat gojaznosti je u Istočnom Timoru (2%) ostrvskoj zemlji u Pacfiku, koja zauzima poslednje 200.-to mesto na listi.
Evropa i region
Evropske zemlje na ovoj listi su visoko pozicionirane i sve se nalaze u crvenoj zoni pandemije. Posle Turske (27.-mo mesto, 29.2%), najgojazniji su Britanci (40.-to mesto, 27.3%), zatim slede stanovnici Irske (25.6%). Ostale zemlje se nalaze uglavnom u rasponu od 20% do 25% gojznih ljudi u ukupnoj populaciji. Španija sa 23.7% je na 58.-om mestu, Ruska Federacija sa 22.9% na 68.-om mestu. Francuska je na 80.-om mestu sa 21.9%, a Nemačka na 88.-om mestu sa 22.1%.
Srbija, kao i zemlje regiona, nalazi se u nešto boljoj poziciji u odnosu na ostale evropske zemlje.
Građani Hrvatske su na 96.-om mestu sa 20.5% i gojazniji su od građana Srbije koji zauzimaju 120.-o mesto svetske liste sa 17.6% odraslih ljudi sa BMI većim od 30kg/m². Najmanje gojazni u regionu su stanovnici Bosne i Hercegovine, koji se na listi nalazi na 132.-om mestu sa manje od 15% gojaznih.
Iako je Srbija na dnu evrpske liste, ukoliko se gojaznima (BMI > 30kg/m2) dodaju i ljudi svrstani u kategoriju prekomerno uhranjeni (BMI između 25kg/m² i 30kg/m²), dobija se broj od preko polovina stanovništva.
Svaka druga odrasla osoba u Srbiji (tačnije 52.4% populacije) ima prekomernu telesnu težinu, što je podatak koji zabrinjava.
Procenat gojaznih ljudi se za poslednjih 30 godina u Srbiji udvostručio sa 8.8% na 17.6%. Zanimljivo je da jedino tokom devedesetih godina Srbija nije pratila ovaj negativan trend, čak je gojaznost bila u blagom padu.
Gojaznost povećava verovatnoću pojave raznih oboljenja, naročito srčanih oboljenja, dijabetesa tipa 2, opstruktivne apneje tokom sna, određenih vrsta raka, artroze i astme. Gojaznost je bolest koja može i treba da se leči. Jednino pravilna ishrana i fizička aktivnost su zdrav put u borbi protiv gojaznosti.
Izvor: Skin Care Lunior