GMO (genetic modified organism) ili biotehnološka hrana je proizvod nastao pre 40 godina. Laboratorijski prvenac je bio pardajz, a posle njega je eksperimentisano na pirinču, pamuku, kukuruzu, krompiru i soji. Trenuto je pod zasadom GM soje – dve trećine svetskih useva soje. Za pet godina zemljište pod GMO zasadom se uvećalo za 80 puta. Postoje oprečna mišljena po ovom pitanju. Pristalice kao glavni adut navode manje troškove prilikom stvaranja hrane, dok protivnici iznose dokaze o štetnosti po zdravlje i okolinu. SAD, Kanada, Brazil i Argentina su 4 zemlje koje proizvode 90% GMO hrane. Mitovi i istine vezani za laboratorjsku hranu koji su nam dostupni su sledeći:
Mit
Koristi se manje pesticida u proizvodnji hrane.
Istina
Biljka u laboratoriji dobija gen kojim sama postaje pesticid. Takvu biljku mi jedemo. Ne onu koja je prskana pesticidom spolja, već onu koja u sebi nosi gen otrova za insekte. Na taj način je biljka otpornija jer insekti uginu kada je jedu. Šta li se događa sa ljudskim telom kada konzumira takvu hranu?
Mit
Obzirom na manju količinu pesticida u proizvodnji manje ih odlazi u vazduh, vodu, zemljište i ne zagađuje se okolina.
Istina
Ovakvi laboratorijski zasadi narušavaju eko-sistem, jer GMO biljka oštećuje druge, prirodne organizme. Dokazano je da gen koji ima osobinu pesticida uništava pčele i leptire.
Mit
GMO proizvodnja smanjuje troškove agrobiznisa i povećava profit u poljoprivredi.
Istina
Ovaj način proizvodnje povećava troškove na duži rok: modifikovana biljka sadrži gen terminator, koji primorava poljoprivrednika da svake godine kupuje seme. Osim za seme, on plaća i patentna prava vlasniku patenta. Od svakog prinosa. Svake godine.
Mit
Kontrolisanim semenom se na manjem prostoru proizvede veća količina zasada, što daje veći prinos.
Istina
Istina, prinosi GM sadnica su veći. Ali je zemljište na kojem se jednom poseje modifikovano seme neplodno narednih 10 godina za bilo koju prirodnu kulturu.
Mit
Laboratorijska proizvodnja hrane je strogo kontrolisana i testirana za ljudsku upotrebu.
Istina
Svetska Zdravstvena Organizacija propisuje period od 2-5 godina, koliko dugo mora biti testiran proizvod namenjen ljudskoj upotrebi. Nijedan proces testiranja GM hrane nije trajao duže od 3 meseca.
Mit
Modifikovana hrana daje svoj doprinos savremenoj nauci u smanjenju bolesti i alergija, jer je tako proizvedena hrana boljeg sastava od one koja raste u prirodi.
Istina
Samo biljka koja je izrasla u prirodi ima veći nutrutivni koeficijent od bilo koje laboratorijske tvorevine. Dokazano je da GM hrana povećava alergijske reakcije i stvara nove. Polen biljaka (najčešći alergen) nosi u sebi i pesticid, koji je okidač za alergije.
Mit
Hrana iz epruvete pomaže smanjenje gladi u svetu.
Istina
U poslednjih 20 godina, koliko se GMO proizvodi, nije se značajno smanjio broj gladnih. U nekim delovima Afrike je i dalje gladna svaka treća osoba.
Mit
Čovek je oduvek intervenisao u prirodi. Ono što je kalemljenje bilo nekad, danas je hrana iz laboratorije.
Istina
Nije isto kada se kalemi biljka u prirodi i kada se razbijaju ćelije radi ubrizgavanja gena drugog organizma. Prvi proces je pomoć čoveka prirodi, drugi je manipulacija prirodom zarad profita. Dva psa možete ukrštati bez opasnosti po vrstu, ali van laboratorije ne možete ukrštati paradajz i ribu, što proizvođači GM hrane čine.
Mit
Države članice EU koje su odobrile GMO useve na svojim teritorijama, imaju veće prinose po hektaru, pa samim tim i profit od poljoprivrede.
Istina
Potpuno netačno. Prema podacima FAOSTAT-a, u periodu od 2005. do 2010. Srbija je imala veće prinose po hektaru nego Rumunija ili Slovačka, koje gaje GMO. Modifikovana biljka se ne može ograničiti na jedan prostor, jer se njen polen širi na okolnu prirodu i biljke. Poznat je slučaj u Kanadi, kada je GMO kultura sa susedne njive oplodila kulturu njive sa tradicionalnim semenom. Proizvođač GM semena je odmah zatražio od vlasnika nekada tradicionalne, a sada zagađene njive plaćanje patentnih prava na prinos. Bilo je to prvo ovakvo suđenje malog čoveka protiv velike korporacije.
Mit
GMO će obogatiti i osnažiti seljaka.
Istina
GMO će obogatiti jedino i isključivo proizvođače ovog semena. Dugoročno gledano, širenjem GMO, proizvodnja hrane će biti monopolizovana, u vlasništvu nekoliko velikih hemijskih industrija.
Mit
Ne postoji nijedno validno istraživanje koje dokazuje štetnost GMO za prirodu, ljude i životinje.
Istina
Postoje brojna istraživanja koja dokazuju štetnost GMO po prirodu, ljude i životnje, ali su brzo diskreditovana. I to uvek sa stanovišta metodologije istraživanja. Zanimljivo je pomenuti da istraživanja o dobrobiti GMO proizvoda finansiraju velike korporacije kao što je Rockfeller u svojim laboratorijama strogo zatvorenog tipa.