Činjenica da su nauka i medicina prilično napredovale poslednjih decenija a broj bolesnih ljudi se konstantno povećava, i to ne samo među starijom populacijom, deluje prilično zabrinjavajuće. Razlozi mogu biti raznovrsni ali jedan od ključnih je sigurno nepravilna i neadekvatna ishrana. Savremeni način života doveo je do toga da ljudi obično biraju brze i “lagane” obroke kako bi funkcionisali tokom dana. Ovakav tip hrane bogat je visoko svarljivim ugljenim hidratima i mastima i dovodi do disproporcionalnog unosa kalorija i pojave povišenog šećera u krvi. Dugotrajno gledano, ovakve navike u ishrani ne samo da će dovesti do narušavanja metabolizma kod pojedinca već će ostaviti traga na celokupnu populaciju.
Poslednjih godina mnogo pažnje se poklanja unosu šećera. Sam termin šećer je vrlo širok i obuhvata ne samo saharozu (beli kristal šećer) već i fruktozu, glukozne, glukozno-fruktozne sirupe i visoko-fruktozne sirupe. Danas, ukoliko se udubite u deklaracije, možete ih naći u gotovo svim prehrambenim proizvodima. Mnogi pobornici redukcije šećera ističu, primera radi, da je fruktoza gora od masti. Ima nultu hranljivu vrednost, može izazvati oštećenje jetre i srčane probleme. Takođe doprinosi zadrzavanju masti u telu, blokira hormon sitosti (leptin), izaziva gojaznost, dijabetes, itd. Na drugoj strani, šećer kao sirovina nema samo ulogu zaslađivača. On je punilac, utiče na teksturu, poboljšava ukus i ima dejstvo konzervansa. Do danas nije pronađen ni jedan drugi sastojak koji može da replicira sve navedene funkcije u svakom proizvodu. Zato je redukcija šećera pravi izazov za proizvođače.
Problemi sa konzumacijom većih količina šećera doveli su do razvoja njegovih veštačkih supstituta (aspartam, acesulfam K, saharin, sukraloza, itd). Oni se danas široko koriste ali poslednjih godina sve više dobijaju negativan “veštački” imidž.
Stevija – zaslađivač visokog intenziteta, postao je potpuni pobednik od kada je odobren za upotrebu na više tržišta. Stevija je biljka poreklom iz Paragvaja a u upotrebi je vise od 200 godina. Slatka komponenta ove biljke su steviol glikozidi (koje ćete ujedno videti i na deklaracijama). Ovaj zaslađivač je potpuno bez kalorija, 300-400 puta slađi od šećera (saharoze) i nema glikemijski indeks što ga čini idealnom alternativom za šećer kod dijabetičara. Međutim, karakteriše je specifičan ukus (gorke i metalne note) i mnogima je potrebno vreme da se naviknu na njega.
Stevija je danas dostupna u formi:
- tableta za tople napitke (čaj, kafa, i sl.),
- stonog zaslađivača na bazi eritritola, maltodekstrina ili drugih punilaca, pakovanih u razne forme koje omogućavaju lako doziranje i široku primenu u domaćinstvu.
Na tržištu Srbije dostupni su sledeći proizvodi sa stevijom:
- čokolade;
- džemovi;
- kremovi;
- instant pudinzi;
- sladoledi;
- osvežavajuća bezalkoholna pića;
- mlečni proizvodi;
Činjenica je da se o redukciji šećera može pisati do u beskraj, jer je to vrlo kompleksna tema, ali nikako ne bismo trebali da zaboravimo ono najvažnije, a to je podstaći ljude da promene način ishrane i stil života. Taj proces nije ni malo lak ali rezultati koje ćete videti nakon samo mesec dana pridržavanja biće fascinantni.
Kako da smanjite unos šećera? Izbegavajte ili bar limitirano konzumirajte sledeće proizvode, i to po sledećem redu značajnosti:
- osvežavajuća bezalkoholna pića (OBP);
- voćne sokove (možda vas iznenađuje ovo ali voćni sokovi imaju gotovo isti sadržaj;
- šećera kao i OBP – sveže voće nema alternativu);
- slatkiše – drastično treba smanjiti njihovu konzumaciju, posebno kada su u pitanju;
- kolači, keks i sl. – obično su bogati šećerom i rafinisanim ugljenim hidratima;
- proizvode sa smanjenim sadržajem masti – koji su obično vrlo bogati šećerom koji kompenzuje smanjenje masti.
Ja se, u svojoj ishrani, vodim preporukama da odrasli muškarac ne treba da pređe više od 37.5 g dodatog šećera dnevno (150 kalorija) odnosno 25 grama dnevno (100 kalorija) kod žena. Ukoliko ste zdravi i vodite aktivan život ova količina kalorija se lako može sagoreti tokom dana i neće napraviti nikakvu štetu organizmu. I uvek imajte u vidu, potreba za šećerom u ishrani nema fiziološki značaj. Što ga manje konzumirate bićete zdraviji.
Srđan Šolaja,
specijalista za redukciju šećera u hrani