Kiselost organizma predstavlja Ph vrednost našeg tela i varira, u zavisnosti od onoga što jedemo i pijemo. Nivo kiselosti se veoma lako može izmeriti u svim tečnostima, pa i u onim telesnim. Na taj način se određuje da li je kiselost organizma na zadovoljavajućem nivou. Svako odstupanje može ukazati na neki nedostatak. Ph vrednost se prikazuje na skali gde postoje vrednosti od 0 do 14. Vrednost 7 je neutralna, vrednosti iznad 7 su bazne (alkalne), a one ispod 7 su kisele.
Kiselost organizma direktno utiče na sveukupno zdravlje i menja se nekoliko puta u toku dana. Važno je da nam organizam ne bude previše kiseo jer to umanjuje mogućnost apsorpcije vitamina, minerala i ostalih hranljivih materija. Povećana kiselost organizma ograničava proizvodnju energije u ćelijama i njihovu regeneraciju. Tako se umanjuje sposobnost pročišćavanja organizma od toksina što može dovesti do pojave slobodnih radikala. Naučno je dokazano da telesne tečnosti kod zdravih ljudi imaju veću Ph vrednost (tj. bazne su), dok je kod obolelih primećen manji Ph nivo urina i krvi, odnosno telesne tečnosti su im kiselije.
Sve što unesemo u naš organizam utiče na njegovu kiselost. Neke namirnice povećavaju ph vrednost našeg organizma, a neke ga smanjuju. Priroda je, znajući da nam visoka kiselost organizma ne prija, obezbedila i zaštitu. Tu funkciju vrše pluća i bubrezi. Pluća imaju primarnu ulogu u eliminaciji kiselina iz našeg tela i regulišu Ph nivo mnogo brže i efektnije nego što to čine bubrezi, koji nam pružaju sekundarnu zaštitu.
Ipak, koliko god da posedujemo prirodnih mehanizama za regulaciju kiselosti organizma ukoliko ne brinemo o gorivu koje nas pokreće i mašina će se ubrzo pokvariti.
Dakle, jedini način da se održava pravilna kiselost organizma jeste pravilno konzumiranje kisele i bazne hrane.
Svaka namirnica kroz proces varenja utiče na kiselost organizma jer se na različit način sagoreva u telu i proizvodi kiselu ili baznu reakciju. Na taj način, određene namirnice povećavaju ili smanjuju kiselost organizma dok one same mogu imati potpuno različitu Ph vrednost od one koju izazivaju. Klasičan primer za to je limun, koji spada u vrlo kisele namirnice sa niskom Ph vrednošću. Međutom, prilikom prolaska kroz naš sistem za varenje limun podiže Ph vrednost našeg organizma i čini ga više baznim.
Do danas je izučen veliki broj namirnica i određena im je Ph vrednost. Stoga su podeljene u dve grupe: kisele i bazne namirnice.
Važno je napomenuti da se vrednost na skali ne odnosi na samu Ph vrednost namirnice već na reakciju koju ona izaziva u telu.
Zdrav organizam je blago alkalan. U skladu sa tim, u svakodnevnoj ishrani bi trebalo da preovlada od 60 do 80 % namirnica koje su bazne i 20 do 40 % onih koje su kisele. Ukratko govoreći, velika većina povrća i voća spada u bazne namirnice. Sa druge strane meso, jaja i mlečni poroizvodi spadaju u kisele namirnice.