Do 1870. godine vladalo je mišljenje da psihologija i filozofija idu ruku pod ruku. Kada se psihologija odvojila i postala nezavisna naučna disciplina kroz veliki broj studija smo naučili mnogo. Međutim, tek se zagrebalo po površini. Kao mlada nauka, psihologija je ipak uspela da rasvetli pojedine nedoumice. Mi vam predstavljamo neke neverovatne psihološke činjenice koje biste možda trebali da zadržite samo za sebe.
1. Ukoliko najavite neke vaše planove, smanjuje se mogućnost njihove realizacije. Studije potvrđuju da dolazi do gubitka motivacije, jer verbalizacijom ljudi stvaraju uverenja da su se neke stvari desile. Ispitivanja vršena još davne 1933. godine su potvrdila da osobe sa najavljenim ciljevima gube motivaciju za ostvarenje istih. Smatra se da je razlog tome što je osoba zadovoljna samom idejom o realizaciji toliko da gubi volju i motivaciju da je sprovede u delo.
2. Većina ljudi ima omiljenu pesmu zato što ih ona povezuje sa emotivnim događajem u životu. Poznato je da muzika ima direktan uticaj na razvoj emocija. U nedavnoj studiji u kojoj je učestvovalo 9 studenata ispostavilo se i da su mirisi sposobni da nas podsete na određene događaje iz prošlosti.
3. Muzika utiče na način na koji vidite svet. Nova studija sprovedena na Univerzitetu Groningen je dokazala da muzika ima dramatičan uticaj na percepciju. Studija je bila usmerena na ljudsku sposobnost da se vide tužna i srećna lica, dok slušaju različite muzičke numere. Slušanjem veselih numera povećava se naša sposobnost da u većini lica prepoznamo sreću.
4. Istraživanja su dokazala da trošenje novca na druge više usrećuje nego trošenje novca na sebe. Rezultati Harvardske poslovne škole pokazuju da se u slučajevima trošenja novca na druge luči veća količina seratonina i endorfina, bez naknadnog lučenja kortizola. Sa druge strane, psihološke činjenice govore da se u slučaju trošenja novca na sebe posle hormona sreće i zadovoljstva neminovno luči i hormon stresa.
5. Prema studijama, bićete srećniji ukoliko novac trošite na iskustva, a ne na imovinu.
Sreća je postala popularno polje fokusa naučnika koji ispituju emotivno blagostanje. Istraživači navode kako ljudi veoma često žrtvuju izlaske ili odmore da bi sebi priuštili neku materijalnu stvar (auto, kuću, vikendicu) i pri tom pokazuju veoma malo ushićenja kada kupe takvu stvar. Sa druge strane, osobe koje imaju manje imovine u svom posedu i većinu novca troše na putovanja i izlaske su zadovoljniji.
6. Inteligentni ljudi su skloniji potcenjivanju sopstvenih vrednosti, dok su oni sa manjim iq-om skloniji uverenju da su sjajni. Poznat kao Dunning Kruger Effect, ljudi sa prosečnim veštinama su skloniji verovanju da su superiorni. Sa druge strane, visokoobrazovani češće potcenjuju sopstvene sposobnosti verujući da je okolina bolja od njih.