Akutni laringitis je često oboljenje u ranom detinjstvu koje predstavlja oko 15 % svih akutnih respiratornih infekcija kod dece. Podrazumeva opstrukciju gornjih disajnih puteva koja zahvata uglavnom prostor ispod glasnih žica i ispoljava se promuklošću glasa, lavež kašljem i, u težm slučajevima, otežanim disanjem. Prostor ispod glasnih žica je najuži deo gornjih disajnih puteva i zbog toga u ovom delu opstrukcija najlakše nastaje.
Bolest se javlja kod dece uzrasta od šest meseci do šest godina. Često joj prethodi sekret iz nosa, blago povišena temperatura i upala ždrela. U 2/3 slučajeva izazivači akutnog laringitisa su virusi gripa i rinovirusi, a ređe entero i respiratorni virusi. Iako se javlja tokom cele godine, najčešće deca oboljevaju sredinom jeseni. Muška deca su podložnija akutnom laringitisu i u većem su riziku od hospitalizacije.
Postoje oboljenja koja liče na akutni laringitis, a spazmodički laringitis je jedno od njih. Razlikuje se po tome što njemu ne prethodi infekcija gornjih disajnih puteva i za razliku od akutnog, spazmodički laringitis se ponavlja. Još jedno oboljenje ima slične simptome kao i akutni laringitis, a to je laringotraheitisu. To je oboljenje u kom su virusnim zapaljenjem, osim prostora ispod glasnih žica, zahvaćene i sluznice traheje i bronhija što se manifestuje kroz škripanje u plućima. Na sluzokoži treheja, zbog virusne infekcije, mogu da nastanu polja nekroze koja postaju mesta za bakterijsku infekciju, najčešće izazvanu stafilokokom. Na taj način nastaje retka komplikacija akutnog laringitisa koji se naziva bakterijskim traheitisom.
Ne postoje dokazi da na akutni laringitis može povoljno da deluje udisanje hladnog atmosferskog ili vlažnog vazduha.
Akutni laringitis se dijagnostikuje na osnovu kliničkog pregleda, a lečenje se određuje prema stepenu opstrukcije. Deksametazon je prvi kortikosteroid koje se koristi za lečenje virusnog laringitisa i prima se u obliku inekcije. Ovaj preparat se ne proizvodi u vidu sirupa u svim zemljama, a Srbija je jedna od njih. Ipak, pedijatri su naklonjeniji budesonidu (rastvor za inhalaciju), naročito kod dece koja povraćaju ili nisu u stanju da popiju lek. Dejstvo inhalacije počinje već u prvom satu, smajujući intenzitet simptoma.
Ukoliko je u pitanju teški stepen akutnog laringitisa, lekari mogu da propišu epinefrin (adrenalin) koji skuplja krvne sudove u sluznici i na taj način smanjuje otok u gornjim disajnim putevima.
U najvećem broju slučajeva akutni laringitis prolazi sam od sebe. Kod 3/4 dece povlači se posle 3 dana bez primene bilo kakve terapije, dok kod 10 % obolelih zahteva lečenje.