Sve što se dešava u vašem životu (posao, porodica, promena mesta stanovanja, pokušaj da se uklopite u neku zajednicu itd.) – sve može dovesti do stresa, čak i ako je stresor pozitivan. Stručnjaci kažu da je stres fiziološki i emocionalni odgovor na neku pretnju. Dakle, možemo reći da je stres zapravo odbrambeni mehanizam i pozitivna reakcija našeg organizma koji se aktivira kada je izložen nekoj opasnosti.
Problem je što moderno društvo često stvara dugoročni hronični stres, koji može biti razarajući i za um i za telo.
Šta je zapravo stres?
Stres je normalna psihološka i fizička reakcija na određene životne situacije. Mala količina stresa može biti dobra, jer vas motiviše da se aktivirate i izbegnete neku opasnost, na primer. Ali više dnevnih izazova, kao što su gužva u saobraćaju, problemi na poslu i finansijski izazovi – mogu biti izvor hroničnog stresa koji vas onemogućava da se nosite sa njim.
Vaš mozak je povezan sa “alarmnim sistemom” za vašu zaštitu. Kada mozak doživi pretnju, signalizira vašem telu da oslobodi rafal hormona koji povećavaju srčane otkucaje i podižu vaš krvni pritisak. Ovaj “bori se ili beži” odgovor tela, podstiče vas da se pozabavite “pretnjom”.
Kada opasnost nestane, vaše telo treba da se vrati u normalno, opušteno stanje. Nažalost, neprestane komplikacije savremenog života znače da se neki alarmni sistemi retko isključuju.
Upravljanje stresom vam pruža niz alata za “resetovanje” vašeg alarmnog sistema. Može vam pomoći da um i telo prilagodite (da postanu otporni). Bez toga, vaše telo može uvek biti na visokom nivou upozorenja. A vremenom, hronični stres može dovesti, i uglavnom dovodi, do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Nemojte čekati, a ni dozvoliti da stres ošteti vaše zdravlje, odnose ili kvalitet života.
Interesantna tehnika za prevazilaženje stresa
Uobičajeni efekti stresa
Zaista, simptomi stresa mogu uticati na vaše telo, misli, osećanja i vaše ponašanje. Sposobnost prepoznavanja uobičajenih simptoma stresa može vam dati prednost u upravljanju njima. Stres koji je dugotrajan može doprineti mnogim zdravstvenim problemima, kao što su visok krvni pritisak, bolesti srca, gojaznost i dijabetes.
Uobičajeni efekti stresa na vaše telo
- Glavobolja
- Napetost ili bol mišića
- Bol u grudima
- Umor
- Promena seksualnog libida
- Uznemiren stomak
- Problemi sa spavanjem
Uobičajenii efekti stresa na vaše raspoloženje
- Anksioznost
- Nemir
- Nedostatak motivacije ili fokusa
- Osećaj preopterećenosti
- Razdražljivost ili ljutnja
- Tuga ili depresija
Uobičajeni efekti stresa na vaše ponašanje
- Prejedanje ili premalo jedenje
- Ispadi besa
- Upotreba droge ili alkohola
- Upotreba duvana
- Socijalno povlačenje
- Manje često vežbanje.
Efekti hroničnog stresa mogu se manifestovati na nekoliko iznenađujućih načina. Pročitajte dalje da biste otkrili 10 čudnih neželjenih efekata stresa.
Stres usporava oporavak od treninga
Da li volite da trenirate? Da li ste često pod stresom? Ako su odgovori na oba pitanja potvrdni, onda biste možda trebali malo da se zabrinete. Visoki nivoi stresnih hormona koji cirkulišu kroz vaš organizam mogu vam otežati da se vaše telo oporavi od treninga, prema istraživanjima. Istraživanje je procenilo odnos između percepcije mentalnog stresa i oporavka posle treninga kod 31 učesnika i otkriveno je da su učesnici sa visokim nivoom stresa doživeli loš oporavak nakon treninga, što su ocenili kao osećaj manjka energije, zamor. I generalno su se loše osećali.
Pošto povećani nivoi kortizola, hormona stresa, razlažu mišiće i čuvaju masnoću – hronični stres zadržava hormone na visokom nivou, što vam odlaže oporavak nakon treninga.
Stres dovodi do smanjene memorije
Pokušaj da se prisetite gde ste ostavili ključeve od auta ili bilo šta drugo postaje još teži kada ste pod stresom, na primer, ako žurite da stignete na neki važan sastanak. Studija pokazuje da stres stvara promene u mozgu koje mogu dovesti do dugoročnih posledica kada su u pitanju mentalne sposobnosti, uključujući i memoriju. Još jedna studija povezuje visok nivo stresa sa promenama u kratkotrajnom memorijskom centru mozga. Stres može “ugasiti” vaše sećanje, tako da pamćenje jednostavnih stvari postaje ozbiljna prepreka.
Stres uzrokuje dobijanje na težini
Može li stres učiniti da se ugojite? Očigledno da može i to. Prema jednoj studiji, koja je pratila 5.000 ljudi tokom pet godina, psiho-socijalni stres, uključujući važne životne događaje i percepciju stresa, povezuje se sa povećanjem telesne težine, ali ne i sa gubitkom težine. Ljudi imaju tendenciju da konzumiraju slatku, masnu i slanu hranu kada su pod stresom. Pored toga, istraživanja sugerišu da ako jedete masnu hranu kada su vaši nivoi kortizola visoki (kao što je kada ste pod stresom) zapravo smanjuje vaš metabolizam. Zamenite brzu hranu zdravijom, i odvojite se od zarazne “džank” hrane, savetuju stručnjaci.
Stres ometa vaš san
Stres na poslu ili onaj uzrokovan važnim životnim događajima može da vas spreči da normalno spavate. Ovaj gubitak spavanja povezuje se sa nizom zdravstvenih problema, uključujući veći rizik od srčanih bolesti, te gojaznosti i slabim imunološkim sistemom. Problem je taj što je ovo začarani krug, gde nesanica pogoršava stres i depresiju, što vas onda održava budnim noću, kada bi trebalo da spavate i odmorite od napornog dana. Smatra se da vežbanje od barem pola sata dnevno pomaže da bolje spavate noću i takođe vas štiti od depresije.
Stres slabi vaš imunitet
Hronični stres vam otežava zaštitu od virusnih i bakterijskih infekcija smanjenjem odgovora imunog sistema, pokazuje studija. Interesantno je da kratkoročni stres (kao što je iznenadna reakcija u opasnim situacijama) zapravo stvara korisne promene u imunološkom sistemu, pokazuje ova studija. Ali što je stres “više”, to jest duže hroničan, to ima veći negativni uticaj na imunološki sistem – za koji istraživači veruju da može biti zahvaćen hormonskim promenama. Slušajte umirujuću muziku kako biste se opustili i oterali stres!
Stres izaziva opadanje kose
Da li ste znali da je jedan od neželjenih efekata stresa i gubitak kose? Recimo, neki traumatičan događaj ili stresor (“okidač” stresa) mogu prouzrokovati gubitak kose dva do tri meseca kasnije. To može biti klasično opadanje kose koje je pojačano ili opadanje kose na pečate. Telogen efluvium je stanje uzrokovano stresom u kojem se faza rasta dlake prerano pomera u fazu mirovanja, što dovodi do proređivanja kose, kažu stručnjaci.
Psihološki i/ili fizički stresori poput depresije, anksioznosti, nedostatka spavanja i hronične bolesti mogu pokrenuti telogen efluvium i gubitak kose. Na sreću, to ne stvara trajno oštećenje i poboljšava se kada se stres reši. Pored toga, postoji rešenje za kosu koja opada na pečate.
Stres smanjuje libido
Stres takođe može uticati i na ovaj aspekt. Ovo se može dogoditi na različite načine. Ali stres može učiniti da muškarca više ne zanima seksualna aktivnost. Stalni stres može uzrokovati i hemijske i hormonalne promene koje mogu dovesti do pojave seksualnih problema u obliku erektilne disfunkcije i/ili gubitka libida, kažu stručnjaci.
Anksioznost izazvana stresom može se najefikasnije rešavati uz pomoć kvalifikovanog seksualnog terapeuta ili profesionalca za mentalno zdravlje koji se bavi seksualnom disfunkcijom kod muškaraca.
Stres utiče na vid
Oči takođe osećaju uticaj stresa. Ovi simptomi povezani sa stresom, variraju od jednostavnih trzanja oka do histeričnog slepila (smanjenog perifernog vida). Histerično slepilo zahteva identifikaciju osnovnog uzroka emocionalnog stresa. Uobičajeni simptom, trzaj kapka koji se zove miokimija, takođe može biti izazvan stresom. Pored uklanjanja uzroka stresa, stručnjaci preporučuju naizmenično postavljanje toplih i hladnih obloga na oko ili pijenje tonik vode (koja sadrži kinin). U retkim slučajevima, ako ovo potraje nekoliko nedelja, možda će vam trebati dalja procena od strane oftalmologa.
Stres može da uzrokuje dijabetes tipa 2
Muškarci pod hroničnim stresom imaju znatno veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, u poređenju sa muškarcima koji ne prijavljuju stres ili povremeni stres, tvrdi jedna švedska studija. Više od 6.800 muškaraca uključenih u ovu studiju ocenilo je svoj stres na skali od šest tačaka, na osnovu faktora kao što su iritacija, anksioznost i uslovi na poslu i kući.
Muškarci koji su prijavili stalni stres u vezi sa radnim ili kućnim uslovima u prethodnoj godini do pet godina imali su veći rizik od razvoja dijabetesa, za 45%. Da biste zaustavili uticaj stresa na vaše zdravlje, morate naučiti da se prilagodite. Kada osećate da ste pod stresom, počnite da tražite rešenja. Ako to nema šanse, naučite kako da promenite svoj stav prema datoj situaciji.
Stres može da bude okidač za alergiju
Ako ste primetili napad simptoma alergije, to bi moglo biti povezano sa vašim novim poslom ili drugim stresom. U jednoj dvanaestonedeljnoj studiji učestvovalo je 179 ljudi i nađeno je značajno povećanje simptoma alergije usled povećanog dnevnog stresa. Praktična i redovna meditacija može pomoći u olakšavanju stresa, na primer.
Kako se boriti protiv stresa?
Ako imate simptome stresa, preduzimanje koraka za upravljanje stresom može imati brojne zdravstvene koristi. Probajte neke od ovih strategija za upravljanje stresom, kao što su:
- Redovna fizička aktivnost
- Rehabilitacione tehnike, kao što su duboko disanje, meditacija, joga, tai-chi ili masaže
- Čuvanje, negovanje smisla za humor
- Druženje sa porodicom i prijateljima
- Odvajanje vremena za hobije, kao što je čitanje knjige ili slušanje muzike, škola plesa ili pisanje poezije
Cilj je pronaći aktivne načine za upravljanje stresom. Neaktivni načini koje možete koristiti, kao što su gledanje televizije, surfovanje internetom ili igranje video igara – možda izgledaju relaksirajuće, ali ovo zapravo može povećati vaš stres dugoročno gledano.